Božji glas u meni

Božji glas u meni

“U dubini naše savjesti otkrivamo zakon koji si sami ne namećemo, ali koji nas drži u poslušnosti. Glas koji nas stalno poziva birati dobro i izbjegavati zlo, glas savjesti, kada je to nužno, govori našem srcu: učinite ovo, izbjegavajte ono.”[1] Ove riječi Drugog vatikanskog sabora naglašavaju to zajedničko iskustvo. Svaki razuman čovjek može spoznati unutarnji glas koji mu govori kako je dobro poštivati roditelje ili biti odan drugima te kako...
Moralnost naših postupaka

Moralnost naših postupaka

«Ljudski čini, tj. čini slobodno izabrani na osnovu suda savjesti, moralno su ocjenivi. Oni su ili dobri ili zli» (Katekizam, 1749). «Rad je moralno dobar kada se izbor slobode podudara s istinskim dobrom čovjeka i tako izražava dragovoljno svrstavanje osobe prema krajnjem cilju, tj. samom Bogu»1. «Moralnost ljudskih čina ovisi: —o izabranom objektu; —o namjeravanoj svrsi ili o nakani; —o okolnostima čina. Objekt, nakana i okolnosti »izvori« su ili konstitutivni...
Poniznost

Poniznost

"Nijedan čovjek nije vidio Boga", kaže nam Sveto pismo. Za vrijeme našeg postojanja na zemlji nemamo izravne spoznaje o Božjoj biti. Postoji beskonačna udaljenost između Boga i nas. Samo je On, prilagođujući se našem ljudskom stanju, bio sposoban premostiti tu udaljenost svojim otkrivenjem. Prvi nam se put pokazao u stvaranju, potom u dugoj povijesti Izraela, zatim preko riječi proroka i na kraju preko vlastitog Sina, koji je završetak potpune i...
21.11. – Prikazanje BDM, Gospa od zdravlja

21.11. – Prikazanje BDM, Gospa od zdravlja

Današnji Gospin spomendan ima svoje značenje, svoj smisao, ne samo zato što se pobožno sjećamo jedne tajne iz života One koju je sam Bog odabrao za Majku svoga Sina, a kao posljedicu toga i za Majku Crkve, tajne njezina potpunog prikazanja, darivanja, posvećenja Bogu, več i zato što je današnja proslava jedan konkretan ekumenski čin prema našoj subraći kršćanima Istoka. U uvodnoj bilješci Časoslova Božjega naroda čitamo, naime, ovo: "Na...
22.11. – sv. Cecilija, djevica i mučenica

22.11. – sv. Cecilija, djevica i mučenica

Sveta Cecilija je jedna od najznačajnijih figura ranoga kršćanstva. Srednjovjekovni pisac Jakov da Voragine u svom djelu Flos sanctorum u imenu Cecilije gleda nebeske ljiljane - Coeli lilia. Pa ipak, kritički povjesničari u vezi života svete Cecilije stavljaju mnoge poteškoče, dakako ne moralne prirode, već što je legenda, a što stvarnost? Unatoč tome, kod obnove kalendara spomendan je sv. Cecilije ostao i to kao obvezatan. Hagiografi kažu da bi bez...
23.11. – sv. Klement I, papa i mučenik

23.11. – sv. Klement I, papa i mučenik

Kako nas izvješćuje sv. Irenej, Klement je bio četvrti rimski biskup, nakon Petra, Lina i Anakleta. Bio je na čelu Rimske crkve od god. 92. do 101. Podrijetlom je bio Židov iz dijaspore, a po kulturi Helen. Nije nam poznato gdje je i kako došao u dodir s kršćanstvom. Sv. Pavao doduše u Poslanici Filipljanima piše o nekom Klementu kao o »svom suradniku«, no to je ipak i odviše malo...
24.11. – sv. Krizogon (Krševan), mučenik

24.11. – sv. Krizogon (Krševan), mučenik

»Evo pravoga mučenika, koji je za Kristovo ime krv svoju prolio; nije se bojao prijetnja sudačkih, i tako je ušao u kraljevstvo nebesko.« Tako ulaznom pjesmom Zadrani slave  blagdan Svetog Krševana, latinski Krisogona, zaštitnika svoga grada. Koliko je taj svetac bio štovan i u općoj Crkvi, najbolji je dokaz da je njegovo ime ušlo u Rimski kanon mise. Zadrani su svom zaštitniku Krševanu podigli krasnu romaničku crkvu koju je 4....
25.11. – sv. Katarina Aleksandrijska, djevica i mučenica

25.11. – sv. Katarina Aleksandrijska, djevica i mučenica

Najpoznatija svetica Katarina u povijesti književnosti svakako je sv. Katarina Sienska, u povijesti duhovnosti sveta Katarina Genovska, a u pučkoj pobožnosti sveta Katarina Aleksandrijska, koju danas slavimo. Šteta samo što je i njezin život ovijen legendom, lijepom doduše, ali bi nam bilo daleko draže o njoj ono što je povijesno pouzdano i zajamčeno. Za vrijeme vladavine cara Dioklecijana po svim rimskim provincijama bjesnilo je strašno progonstvo. Ono je bilo naročito...
Mješoviti zbor “HOSANA”

Mješoviti zbor “HOSANA”

Mješoviti zbor "Hosana" župe sv. Petra u Zagrebu utemeljen je 1932. godine. Od osnutka zbor su vodili istaknuti crkveni glazbenici: Albe Vidaković, Mato Lešćan, Ljubomir Galetić i Miroslav Martinjak. Glazbeni arhiv zbora obuhvaća više od petsto kompozicija različitih glazbenih razdoblja, počevši od gregorijanskih napjeva, renesanse, baroka, klasicizma, romantizma do suvremenih kompozicija. Pravi smisao crkvene glazbe jest "slava Božja i posvećenje vjernika" kao što ističe Drugi vatikanski sabor. Stoga zbor prvenstveno...